Sokobanja je malo gradsko naselje u Zaječarskom okrugu sa oko 8.000 stanovnika. Opština se prostire na 500 km² sa pravcem istok-zapad i ima 24 sela. Istočno je opština Knjaževac, na zapadu opština Ražanj, severno je opština Boljevac i na jugu opština Aleksinac. Sokobanja je na granici između Moravskog sliva i Timočkog sliva. Glavnu komunikacionu liniju kotline predstavlja regionalni put Knjaževac - Sokobanja - Aleksinac sa izlazom na autoput E-75. Nalazi se između karpatskih i balkanskih planina, Rtnja, Ozrena i Device, bogate šumom i lekovitim biljem što doprinosi posebnom banjskom vazduhu. Kroz banju teče Sokobanjsku Moravicu koja i pravi akumulativno Bovansko jezero. Centar banje je na visini od 340 m nadmorske visine.
Prvi zabeleženi korisnici ove banje su bili Rimljani koju su navodno izgradili kasnije poznato Tursko kupatilo. Prve pisane podatke o lekovitosti banje je dao Konstantin Filozof 1413. godine u biografiji despota Stefana Lazarevića gde je opisuje kao naselje i vojno utvrđenje.
Sokobanja je kroz vreme menjala svoje ime od Balnea, Velika Banja, Aleksinačka Banja do Sokol Banje i tek 1859. godine nastaje Sokobanja ili Soko Banja. Danas je to prepoznatljiva banja na karti Evrope sa istorijom bavljenja turizmom od skoro dva veka. Poslednjih godina dolaze ljudi iz raznih evropskih zemalja da žive u ovde ili u nekom od sokobanjskih sela.
Organizovani banjski turizam počeo je 1837. godine, za vreme knjaza Miloša Obrenovića kada je i sagrađen Milošev konak. Prvi pacijenti sa bolesnim plućima su sa uputom dolazili u Sokobanju na lečenje. Od tada se ta tradicija lečenja nastavlja i danas imamo dve specijalne bolnice za plućne bolesti na teritoriji banje. Za lečenje se koristi isključivo prirodni lekoviti faktor termomineralnih voda čija temperature ide od 28 °C do 45 °C. Vode se koriste za kupanje i inhalaciju dece i odraslih.
Danas se u Sokobanji grade moderni hoteli sa ozbiljnim wellness i spa programima koji su puni tokom cele godine. U ponudi je i Akva Park Podina koji može da primi do 3.000 kupača. To je dečiji zabavni vodeni park sa raznim vrstama bazena i tobogana. Pored akva parka je sistem sportskih terena za fudbal. Ukoliko vam se ovaj deo banje sviđa, možete u neposrednoj bilizini naći sebi smeštaj. Sa druge strane, možete se kupati i na reci Moravici koja ima uređena kupališta ali sa malo hladnijom vodom.
Ko voli boravak u prirodi, tu su prelepa sokobanjska izletišta do kojih se brzo stiže asfaltnim putem. Sva izletišta su međusobno povezana šumskim putevima. Izdvajaju se izletište Lepterija sa starim gradom Sokogradom, Kalinovica gde je i etno kafana, Očno gde je Kamen ljubavi, Grudno ispod koga je i vodopad Ripaljka, Seselačka pećina kod izvora reke Moravice, Vrmdžansko jezero sa etno restoranom Vodenica kod deda Mije itd… Ako niste došli kolima u Sokobanju, uvek možete uzeti taksi čija se stanica nalazi u centru grada.
U centru Sokobanje su i odlični restorani, kafane i picerije sa raznim specijalitetima. Možete probati sve od kuvanih jela, preko roštilja do pečenja. Picerije nude razne vrste pica, sendviča, lazanja, plačinka i girosa. Neki od njih rade i dostavu na kućnu adresu. Osim mesara gde se i besplatno peče meso, imate i radnje sa keteringom koje svakog dana nude razna gotova kuvana jela za poneti, salate, ribe, povrće itd… Ko dođe u Sokobanju, može samo da uživa!
Kasnija istorija govori kako su Turci na rimskim termama podigli amam ili hamam. Kasnije je kupatilo obnovljeno odlukom knjaza Miloša 1833. godine. Tada je u Srbiji boravilo 10 lekara i farmaceuta.
1895. god. je osnovano Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje na inicijativu Mitropolita srpskog gospodina Mihaila. Društvo se bavilo uređenjem parkova i izletišta radi unapređenja turističke ponude. Kasnije je 1992. godine Sokobanja proglašena prvom ekološkom opštinom u Srbiji.
Prvi zabeleženi korisnici ove banje su bili Rimljani koju su navodno izgradili kasnije poznato Tursko kupatilo. Prve pisane podatke o lekovitosti banje je dao Konstantin Filozof 1413. godine u biografiji despota Stefana Lazarevića gde je opisuje kao naselje i vojno utvrđenje.
Sokobanja je kroz vreme menjala svoje ime od Balnea, Velika Banja, Aleksinačka Banja do Sokol Banje i tek 1859. godine nastaje Sokobanja ili Soko Banja. Danas je to prepoznatljiva banja na karti Evrope sa istorijom bavljenja turizmom od skoro dva veka. Poslednjih godina dolaze ljudi iz raznih evropskih zemalja da žive u ovde ili u nekom od sokobanjskih sela.
Organizovani banjski turizam počeo je 1837. godine, za vreme knjaza Miloša Obrenovića kada je i sagrađen Milošev konak. Prvi pacijenti sa bolesnim plućima su sa uputom dolazili u Sokobanju na lečenje. Od tada se ta tradicija lečenja nastavlja i danas imamo dve specijalne bolnice za plućne bolesti na teritoriji banje. Za lečenje se koristi isključivo prirodni lekoviti faktor termomineralnih voda čija temperature ide od 28 °C do 45 °C. Vode se koriste za kupanje i inhalaciju dece i odraslih.
Danas se u Sokobanji grade moderni hoteli sa ozbiljnim wellness i spa programima koji su puni tokom cele godine. U ponudi je i Akva Park Podina koji može da primi do 3.000 kupača. To je dečiji zabavni vodeni park sa raznim vrstama bazena i tobogana. Pored akva parka je sistem sportskih terena za fudbal. Ukoliko vam se ovaj deo banje sviđa, možete u neposrednoj bilizini naći sebi smeštaj. Sa druge strane, možete se kupati i na reci Moravici koja ima uređena kupališta ali sa malo hladnijom vodom.
Ko voli boravak u prirodi, tu su prelepa sokobanjska izletišta do kojih se brzo stiže asfaltnim putem. Sva izletišta su međusobno povezana šumskim putevima. Izdvajaju se izletište Lepterija sa starim gradom Sokogradom, Kalinovica gde je i etno kafana, Očno gde je Kamen ljubavi, Grudno ispod koga je i vodopad Ripaljka, Seselačka pećina kod izvora reke Moravice, Vrmdžansko jezero sa etno restoranom Vodenica kod deda Mije itd… Ako niste došli kolima u Sokobanju, uvek možete uzeti taksi čija se stanica nalazi u centru grada.
U centru Sokobanje su i odlični restorani, kafane i picerije sa raznim specijalitetima. Možete probati sve od kuvanih jela, preko roštilja do pečenja. Picerije nude razne vrste pica, sendviča, lazanja, plačinka i girosa. Neki od njih rade i dostavu na kućnu adresu. Osim mesara gde se i besplatno peče meso, imate i radnje sa keteringom koje svakog dana nude razna gotova kuvana jela za poneti, salate, ribe, povrće itd… Ko dođe u Sokobanju, može samo da uživa!
JEDINSTVENA KLIMA BANJE
Klima je umereno kontinentalna. Vazduh ima visoku koncentraciju kiseonika, ozona i negativnih jona, bez aero zagađenja jer fabrika u okolini nema. Od nastajanje Bovaskog jezera, broj dana sa maglom se povećao. Ne duvaju jaki vetrovi jer se radi o kotlini i atmosferski pritisak je veoma povoljan. Količina padavina je umerena i ima prisustvo specifičnih elemenata u vazduhu od isparenja oligomineralnih voda. Tokom vrućeg leta, klima je potrebna ukoliko ste smešteni u centru, ali ako ste našli smeštaj malo dalje ili u nekoj od viših zona, klima vam nije potrebna. Tokom prvih večernjih sati kreće strujanje prohladnog vazduha sa okolnih planina. Zato je letnja žega podnošljiva i za starije osobe.ISTORIJA SOKOBANJE
Na teritoriji Sokobanje su nađeni dokazi o postojanju naroda još iz doba neolita. Najviše ih ima iz IV veka kada su Rimljani došli na ove prostore i naišli na civilizovan narod koji je već nekoliko desetina hiljada godina živeo na ovim prostorima. Iz tog vremena su poznate građevine Sokograd i Latin grad u selu Vrmdža.Kasnija istorija govori kako su Turci na rimskim termama podigli amam ili hamam. Kasnije je kupatilo obnovljeno odlukom knjaza Miloša 1833. godine. Tada je u Srbiji boravilo 10 lekara i farmaceuta.
1895. god. je osnovano Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje na inicijativu Mitropolita srpskog gospodina Mihaila. Društvo se bavilo uređenjem parkova i izletišta radi unapređenja turističke ponude. Kasnije je 1992. godine Sokobanja proglašena prvom ekološkom opštinom u Srbiji.